Rezultat Europski projekt: Suradnja i obrazovanje kao ključevi održivog razvoja
Nekoliko riječi o projektnim partnerima…
Šumarska inspekcija Maskuliński, sa sjedištem u Ruciane-Nida, kao jedinica Državnih šuma, provodi višenamjensko gospodarenje šumama, gdje je svaka od funkcija: socijalna, gospodarska i zaštitna od jednake važnosti. Šumarstvo, zaštita šuma, zaštita prirode, sječa drva, sjemenska i rasadnička proizvodnja te obrazovanje u šumarstvu glavna su područja djelovanja šumarske inspekcije. Osim toga, od 2002. godine šumarska je inspekcija dio promidžbenog šumskog kompleksa „Mazurske šume“ i jedno je od glavnih središta edukacije o prirodi i šumama u našoj regiji. Važan element našeg rada je djelatnost šumarskog strukovnog obrazovanja koju šumarska inspekcija provodi na temelju ugovora i sporazuma sa srednjim i višim stručnim školama.
Kompleks Šumarske škole Union u Ruciane-Nida nastao je na temelju Drvno-tehničke škole (1973.). Godine 1980. osnovan je Šumarski fakultet. Škola je tada dobila ime Zespół Szkół Drzewnych i Leśnych. Sljedećih godina škola je doživjela mnoge organizacijske promjene sve do 2004. godine, kada je preimenovana u Zespół Szkół Leśnych im. Unii Europejskiej (Savezna škola za šumarstvo i lovstvo), pri čemu je šumarstvo glavna opcija strukovnog obrazovanja. Od 2010. godine kreirani su novi smjerovi: tehničar krajobrazne arhitekture, tehničar za računalstvo, tehničar za turističke usluge, rukovatelj šumskim strojevima, vrtlar. Škola je također stvorila mogućnost stjecanja obrazovanja u kvalificiranim stručnim smjerovima: šumarski tehničar, turistički tehničar i tehničar za računalstvo. Škola ima nadregionalni djelokrug. Ima specijalizirane radionice strukovnih predmeta.
Forest Model of Provence – neprofitna udruga stvorena 2013. godine, okuplja institucije i lokalne teritorijalne vlasti, šumarske udruge, uključujući udruge proizvođača kestena, šumarske zadruge, vlasnike i upravitelje, poput Nacionalnog centra za šumsko vlasništvo u Provansalskim Alpama Côte d’Azur (PACA) regija. Aktivnosti partnerstva koje je razvio Forest Model of Provence služe za promicanje održivog razvoja šumskih područja Provanse. Ovaj status uključuje sljedeće aktivnosti: na lokalnoj razini – projekti se provode u područjima Maures, Sainte Baume, Etoile i Garlaban; na regionalnoj razini – rezultati aktivnosti koje se provode lokalno se šire i predstavljaju pokretačku snagu za međunarodne aktivnosti, gdje razvijene metode postaju odgovor na izazove koje postavljaju šumska područja regije Provence.
Modelna šuma “Sliv rijeke Mirne” osnovana je 2013. godine, a članovi osnivači su nevladine udruge, javne ustanove, gradovi, općine, privatne tvrtke, kao i tvrtke koje se bave šumama i selom. područja. Djelatnost Modelne šume “Sliv rijeke Mirne” između ostalog uključuje i realizaciju projekata iz područja šumarstva. Aspekti održivosti zajednički su nazivnik ovih aktivnosti. Udruga od 2014. godine sudjeluje u komunikacijskoj mreži o šumama i europskoj skupini za obrazovanje u šumarstvu. Udruga se bavi obrazovanjem za održivi razvoj, a specijalizirana je za šumarsko obrazovanje. Ciljane skupine Modelne šume “Sliv rijeke Mirne” su dječji vrtići, škole, učitelji i stručnjaci u institucijama koje se bave šumarstvom i prirodnim resursima.
Na fotografiji projektni partneri tijekom sastanka u vrtiću “Šuma šarena” u Novoj Vasi, Hrvatska.
A počelo je sa šumama…
Ideja o održivosti pojavila se početkom 18. stoljeća. Visoki njemački dužnosnik u to vrijeme, Hans Carl von Carlowitz, prepoznao je krizu iscrpljivanja šumskih resursa.
Moderno shvaćanje koncepta održivosti prvi je put predstavljeno u djelu saskog državnog službenika i mislioca H.C. von Carlowitza pod naslovom Sylvicultura economica, objavljenom 1713. U ovoj studiji on je iznio potrebu, čak nužnost, postolja na njemačkom jeziku šumarstvo. Okolica saksonskih rudarskih gradova, u to vrijeme poznatog bazena za iskopavanje srebra, intenzivno se krčila šuma zbog korištenja drva u rudarske i metalurške svrhe. Pod udar su se našle okolne šume, što je vrlo brzo dovelo do nestanka lokalnih sastojina. Kao rezultat toga, sirovina se počela uvoziti iz drugih dijelova Njemačke, gdje se retrospektivno pojavio isti problem.
Calrowitz je prepoznao potrebu za odgovornim upravljanjem šumama i stoga je zacrtao standarde održivosti u sječi drva. One su postale temelj održivog šumarstva, koje uključuje sječu onoliko stabala koliko se može uzgojiti na određenoj lokaciji.
Koncept održivosti korišten u prošlosti u kontekstu gospodarenja šumama opisivao je model gospodarenja koji jamči i osigurava redoviti prihod i dugoročno održavanje šuma. Postojani i održivi razvoj stoga nije bila pasivna i ograničavajuća aktivnost, već aktivnost usmjerena na konkretnu provedbu optimalnog i dugoročnog gospodarenja šumama, čija je bit održavanje u dobrom stanju dovoljnog broja šumskih sastojina.
Kolektivna akcija je ono što se računa…
Tijekom godina, ideja o održivosti se razvila.
1987. – Izvješće UN-a “Naša zajednička budućnost”.
U ovom se dokumentu prvi put pojavljuje definicija održivog razvoja na sljedeći način: „… je razvoj koji osigurava zadovoljenje potreba sadašnjih generacija bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. »
1992. – Samit o Zemlji u Rio de Janeiru
Cilj ovog summita bio je skrenuti pozornost međunarodne zajednice na činjenicu da gospodarski razvoj dovodi do nepovratne degradacije okoliša. Primjećeno je da će čovječanstvo dovesti do potpunog uništenja našeg planeta ako se ne poduzme usklađena akcija. Usvojena je Agenda 21, globalni program djelovanja koji opisuje kako razvijati i provoditi programe održivog razvoja na lokalnoj razini.
2000. – Milenijska deklaracija Ujedinjenih naroda
Jedan od najvažnijih dokumenata UN-a koji navodi što zemlje moraju učiniti kako bi svijet učinile boljim mjestom u 21. stoljeću. Deklaracija sadrži 8 milenijskih ciljeva razvoja. Jedna od njih govori o jamčenju stanja ekološke ravnoteže borbom, među ostalim, protiv krčenja šuma.
2002. – Svjetski summit Ujedinjenih naroda u Johannesburgu
Kao odgovor na globalne promjene tijekom desetljeća, predložene su akcije za poboljšanje životnih uvjeta i zaštitu prirodnih resursa. Identificirana su ključna područja u kojima aktivnosti države moraju biti posebno učinkovite (kao što je zaštita biološke raznolikosti).
2015. – UN-ov samit u New Yorku
Usvojen je Program održivog razvoja do 2030. sa 17 ciljeva održivog razvoja i 169 specifičnih ciljeva o pitanjima kao što su iskorjenjivanje siromaštva, rješavanje problema nejednakosti i rješavanje problema klimatskih promjena. Agendu su podržale sve 193 države članice UN-a i ona će se provoditi sljedećih 15 godina.
Što je održivi razvoj?
Razvoj je taj koji zadovoljava potrebe ljudi danas, a da ne sprječava buduće generacije da zadovolje njihove potrebe.
U središtu održivog razvoja izdvajamo:
– Društvo – odlučni smo eliminirati
siromaštvo i glad
– Naš planet – želimo zaštititi Zemlju od propadanja okoliša
– Prosperitet – želimo da svi ljudi imaju pristojan prihod.
i ispunjen život
– Svjetski mir – gradimo miroljubiva i uključiva društva, bez straha i nasilja.
– Partnerstvo – Mobilizirati resurse potrebne za provedbu Agende 2030
Agenda 2030
Na summitu održanom od 25. do 27. rujna 2015. u New Yorku 193 države članice Ujedinjenih naroda prihvatile su Agendu održivog razvoja 2030. Riječ je o dokumentu koji definira 17 ciljeva održivog razvoja i 169 ciljeva.
Dnevni red je sljedeći:
Obrazovanje i suradnja ključni su za
izgradnju bolje budućnosti za sve.
Osigurati ekološko obrazovanje za održivi razvoj
Potreba za razvojem temelja za obrazovanje i osvješćivanje javnosti u duhu održivog razvoja trenutno se vidi kao jedan od najvažnijih i hitnih zadataka s kojima se suočavaju edukatori.
Među smjernicama u području odgojno-obrazovne djelatnosti istaknuto mjesto zaslužuje odgoj društva, uključujući djecu i mladež. Ovaj stup predstavlja važan društveni kapital. Stoga je potrebno graditi odgojno-obrazovne sustave i programe na način da se, prilagođavajući ih potrebama i razvojnim sposobnostima djece, odgajaju i formiraju u svjesne i odgovorne građane, vođene načelima razvoja. svijest budućih generacija.
Nastavni koraci posvećeni ekološkoj svijesti
1) Uživajte na otvorenom
Riječ je o razvijanju osjetljivosti, pozitivnih dojmova te otvorenog i pozitivnog odnosa prema okolini. Ova faza najsnažnije pridonosi pokretanju promjene odnosa prema aktivnostima na otvorenom, pobuđujući interes za prirodu i procese koji se u njoj odvijaju.
2) Eksperiment i promatranje
Omogućuje vam da u velikoj mjeri upoznate faunu i floru (biljne vrste, životinje), aktivnosti koje se provode na terenu intenziviraju vaš osobni stav prema temama koje se obrađuju. Stečena znanja poslužit će kao osnova za promišljanje i usvajanje poželjnih stavova.
3) Razumijevanje odnosa u prirodi
Interakcija biljaka, učenje i razumijevanje odnosa između različitih vrsta unutar različitih ekosustava, dovodi do šireg razumijevanja procesa u prirodi.
4) Odnos čovjeka i prirode
Međuovisnost između šume i ljudi od najveće je važnosti za razumijevanje mogućih sukoba. Koncept ravnoteže između društvenih, kulturnih, ekoloških i ekonomskih funkcija.
5) Zeleni izbori
Sa znanjem možete razviti vlastitu perspektivu koja vam pomaže u donošenju informiranih odluka i odabiru alternativnih radnji.
6) Odgovornost za budućnost
Shvatite što je održivost i kakav utjecaj imamo na nju. Ljudi, pojedinačno i kao grupa, odgovorni su za svoje postupke. Na temelju tog znanja mogu donositi razumne odluke koje vode ka održivom načinu života. Odgovornost za budućnost, stavovi koji utječu na potrošače i donositelje odluka na bolji izbor.
Različite faze mogu se ponoviti nekoliko puta, omogućujući vam da svaki put polako stječete više iskustva i proširite znanje i horizonte.
Steknite iskustvo kao partner….
Prvi posjet treningu.
Ugostili smo partnere iz Francuske u regiji Provence kako bismo razmijenili znanja i iskustva:
• metode promicanja lovnog gospodarenja i edukacije javnosti različitih dobnih skupina;
• aktivnosti šumarskog obrazovanja koje se provode u obliku radionica u područjima rezervata;
• metode ekoturizma temeljene na šumskim resursima i temi promicanja drva, posebice kroz prezentaciju umjetničkih djela inspiriranih prirodom;
• poznavanje gospodarenja šumama u kontekstu mogućnosti sječe kore hrasta plutnjaka;
• promatranje metoda gospodarenja u privatnoj šumi gdje je prioritet povećanje bioraznolikosti kroz javno financiranje.
Projektni partneri tijekom trening posjeta Francuskoj
Drugi posjet treningu.
Sastanak je održan u Poljskoj, u šumariji Maskulin iu kompleksu šumarske škole Ruciane-Nida. Naši partneri :
• upoznali su se s poviješću, resursima i višenamjenskim upravljanjem poljskih državnih šuma;
• produbili znanje o bioraznolikosti – reintrodukcija risa, zaštićena područja za ptice uključujući ribar, zaštita barske kornjače;
• otkrio najvažnije funkcije šume kao što su:
o zaštita – voda, tlo, krajolik;
o gospodarsko – održivo korištenje drva i očuvanje kontinuiteta sastojina, pomoćno korištenje šuma, gospodarenje lovstvom;
o društveni aspekt – upoznali su se s funkcioniranjem promotivnog šumskog kompleksa „Mazurske šume“, šumarskog obrazovnog centra „Wojciechówka“. Projektni partneri također su imali priliku upoznati se s radom turističkih objekata u državnim šumama na primjeru Šumarije Maskulińskie. Također su predstavili projekte koji se provode u svrhu podizanja svijesti javnosti o održivom razvoju (projekt promicanja drva kao izvrsne sirovine), te pružili znanja o prirodi i šumarskom obrazovanju za djecu, mlade i odrasle;
• sudionici projekta su se upoznali i sa primjerima suradnje institucija u našoj regiji za razvoj ekološke svijesti u društvu;
• posjetili kompleks Šumarske škole, gdje smo pokazali kako škola percipira i provodi Ciljeve održivog razvoja te kako izgleda teorijsko i praktično šumarsko obrazovanje.
Simbol Erasmus+ projekta “Suradnja i obrazovanje kao ključ održivog razvoja”.
Na skupu u Poljskoj stvoren je simbol ideje održivog razvoja i zaštite okoliša u opipljivom obliku: zasadili smo šumski voćnjak u blizini sjedišta šumarije Maskulin. Svi članovi projekta, zajedno s predstavnikom lokalnih vlasti i učenicima Šumskog školskog kompleksa, zasadili su vrste drveća i grmlja biljaka koje su prirodno prisutne u poljskim šumama: planinski jasen, šljiva, obični trn, smreka, dren, bazga, malina , kupina, crni ribiz, glog, borovnica, trešnja i tradicionalne sorte jabuka i krušaka. Plodovi navedenih vrsta s vremenom će biti dostupni lokalnoj zajednici. Osim toga, u sklopu edukacije usmjerene na podržavanje načela održivog razvoja i širenje ideje o višenamjenskom gospodarenju šumama, lokaciju će posjećivati učenici lokalnih škola u sklopu nastave i školske prakse.
Treći sastanak.
Pretposljednji trening posjet u organizaciji Istarske modelne šume održan je u gradu Grožnjanu, Hrvatska. Svaki partner predstavio je svoja postignuća na terenu:
– “Ekološko i šumarsko obrazovanje” – Istarska modelna šuma (Hrvatska);
– “Obrazovne aktivnosti u šumama” – Maskulin Forest District (Poljska);
– “Edukacijska radionica o okolišu i šumarstvu” – Modelna šuma Provanse (Francuska);
– “Inovativne prakse u šumarskom obrazovanju” – Šumarska škola Ruciane-Nida (Poljska).
Tijekom posjeta Hrvatskoj partneri su stekli znanja i iskustva iz sljedećih područja:
• Prakse gospodarenja i obnove šuma u nizinskim autohtonim mediteranskim šumama na primjeru Motovunske šume u porječju rijeke Mirne,
• uzgoj, berba i prerada tartufa (tartufarište Zigante) kao primjer korištenja prirodnih potencijala u gospodarskom razvoju regije,
• upravljanje šumskim vrtićem, jedinstvenim u Poljskoj i Hrvatskoj: to je alternativni način organiziranja edukativnog boravka u prirodi iu prirodi. Ideja ovog objekta je spojiti umjetnost, međuljudske odnose, opuštanje, upoznavanje svijeta uz poštivanje okoliša,
• samodostatnost u agroturizmu koristeći lokalne prirodne resurse, po uzoru na OPG Kocjančić, poznato po proizvodnji prirodnih proizvoda iz lokalnih resursa,
organizacija radionica po uzoru na Udrugu za promicanje nastave u prirodi Dijade u Taru. Ova organizacija organizira kreativne, znanstvene i izviđačke radionice na terenu.
Četvrti susret – finale.
Posljednji posjet obuci za zatvaranje projekta održan je u šumskoj četvrti Maskulin u Poljskoj. Tijekom konferencije naši partneri iz Hrvatske, Francuske i Šumskog školskog kompleksa Ruciane-Nida iznijeli su svoja zapažanja i zaključke o organiziranim sastancima te razgovarali o provedbi različitih oblika obrazovanja i suradnje za održivi razvoj u svojim sredinama.
Sve aktivnosti vezane uz obrazovanje potražite u završnom dokumentu:
Suradnja i obrazovanje kao ključevi održivog razvoja – ishodni dokument